Dragana Arsić je ekološka aktivistkinja iz Srbije i osnivačica pokreta Odbranimo šume Fruške gore. Njeno delovanje usmereno je na zaštitu javnih šumskih površina u Nacionalnom parku Fruška gora od nezakonite privatizacije i ugrožavanja prirodnog okruženja. Tokom 2021. godine, Arsić je organizovala mirne protestne šetnje kako bi skrenula pažnju na nezakonite ograde koje su blokirale planinarske staze i prirodne koridore za kretanje divljih životinja.
Dragana Arsić, novosadska ekološka aktivistkinja i osnivačica pokreta Odbranimo šume Fruške gore, jedan je od najprepoznatljivijih primera braniteljke javnog interesa koja se suočila sa serijom strateških tužbi protiv javnog učešća (SLAPP). Tokom 2021. godine, Dragana je zajedno sa drugim aktivistima organizovala protestne šetnje pod nazivom „Svi za šume – šuma za sve“, čime je pokušala da ukaže na nezakonito ograđivanje velikih površina Nacionalnog parka Fruška gora i sprečavanje slobodnog kretanja ljudi i životinja na tradicionalnim planinarskim stazama. Njihove aktivnosti bile su mirne i uključivale su simbolično uklanjanje delova žičane ograde, kao i obraćanje medijima, čime je javnost obaveštavana o problemima vezanim za ograđivanje i moguće nezakonite radove na zaštićenim područjima.
Kao reakciju na ove akcije, Sanja Petrić, investitorka i stvarna vlasnica firme Galens Invest, podnela je protiv Dragane Arsić čak četiri tužbe — tri parnične i jednu privatnu krivičnu tužbu. U prvoj tužbi tvrdila je da je Dragana izvršila smetanje državine i zatražila zabranu daljeg uznemiravanja poseda, ali je sud taj zahtev odbio kao neosnovan, naglasivši da je javni interes zaštite slobodnog pristupa Nacionalnom parku bio jasno prepoznat. U drugom postupku Petrić je tužila Arsić za povredu časti i tražila naknadu nematerijalne štete u visini od 800.000 dinara, tvrdeći da su protestne aktivnosti i izjave date medijima povredile njen ugled i izazvale strah — i ovaj zahtev sud je odbacio. Treća tužba odnosila se na zahtev za nadoknadu navodne materijalne štete zbog presecanja ograde, ali je i taj tužbeni zahtev pravnosnažno odbijen. Posebno je indikativna privatna krivična tužba za navodno krivično delo povrede poslovnog ugleda, kojom je tražena zatvorska kazna u trajanju od godinu dana; ovaj postupak je kasnije povučen.
Sudski postupci su u svim ključnim tačkama potvrdili da se Dragana Arsić svojim aktivnostima bavila pitanjem od značajnog javnog interesa i da su protesti bili legitimni izraz prava na slobodu izražavanja i okupljanja, zaštićenih kako Ustavom Republike Srbije, tako i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Ove zaključke u potpunosti potvrđuje i analiza Slavko Ćuruvija fondacije, u kojoj se Dragana Arsić navodi kao ilustrativan primer SLAPP mehanizma u oblasti zaštite životne sredine.
Dragana Arsić svojim primerom pokazuje kako se ne sme dozvoliti da SLAPP mehanizmi „pojedu“ aktiviste psihološki, profesionalno i finansijski. U jednom od intervjua za VOICE poručila je da „ne treba stavljati tačku na svoje aktivnosti… Radite na podršci medija, javnosti i civilnog sektora, bavite se svojom temom, procenite u kojoj meri ćete se izlagati rizicima, ali ne možete da dozvolite da vas to ‘pojede’ zbog akumulirane anksioznosti i stresa.“ Posebno naglašava da solidarnost i javna podrška predstavljaju prvu liniju odbrane i da je umrežavanje sa većim organizacijama civilnog društva presudno, ističući da „svakome ko se našao na meti SLAPP tužbi preporučujem obavezan kontakt sa većim i jačim organizacijama civilnog društva… Postoji i evropska koalicija protiv SLAPP tužbi… Ukoliko sudovi presude u korist onih koji vas tuže, opet preostaje i Evropski sud za ljudska prava.“ (VOICE).
Takođe, Dragana je kroz sopstveni primer pokazala koliko je važna upornost i rad sa pouzdanim pravnicima, naglasivši u istom razgovoru da su „prva prvostepena presuda stigla 13 meseci kasnije, a poslednju smo čekali 18 meseci… Mi smo podneli i krivične prijave zbog uzurpacije državnog zemljišta jer to jeste krivično delo — i to je važna poruka da se borba ne završava samo na jednoj instanci.“ Ovi saveti potvrđuju da su najvažniji alati protiv SLAPP tužbi doslednost, javna vidljivost, pravna stručnost i povezivanje sa mrežama solidarnosti koje omogućavaju da pritisak ne urodi autocenzurom. Primer Dragane Arsić podseća sve branitelje prava i novinare da u borbi za javni interes ne smeju ostati izolovani.
Ovaj dokument pripremljen je u okviru projekta Razvojni hab civilnog društva Zapadnog Balkana koji finansira Sida, a sprovodi BCSDN.
Sadržaj ovog dokumenta, informacije i stavovi izneti u njemu ne predstavljaju zvaničan stav i mišljenje Side i BCSDN-a. Odgovornost za informacije i stavove iznete u ovom dokumentu u potpunosti snosi autor.
