Primer istraživačkog portala KRIK (Mreža za istraživanje kriminala i korupcije), koji se suprotstavio tadašnjem ministru Nenadu Popoviću, postao je jedna od najupečatljivijih lekcija kako se novinari mogu boriti protiv strateškog pravosudnog uznemiravanja i ostati verni javnom interesu.

Priča počinje 2017. godine kada je KRIK, u saradnji sa više desetina redakcija širom sveta, objavio seriju tekstova nastalih u okviru globalnog novinarskog projekta „Rajski papiri“ (Paradise Papers). Ti tekstovi su obelodanili da se ime ministra Popovića nalazi među onima koji su povezani sa ofšor firmama, što je za javnost bilo od izuzetnog značaja. Umesto odgovora na novinarska pitanja ili demantija u redovnom postupku, Popović je podneo je četiri odvojene tužbe protiv portala, glavnog i odgovornog urednika i novinara, tražeći odštetu od po milion dinara po svakom tekstu (Cenzolovka).

Ono što ovaj slučaj čini paradigmatičnim za SLAPP jeste niz taktika koje su primenjene: simultano podnošenje više tužbi sa visokim odštetnim zahtevima, što je za redakciju značilo višestruke troškove za advokate, odlaske na ročišta i administrativna opterećenja. Popović je dodatno otežavao vođenje postupaka stalnim izostancima, opravdavanim službenim putovanjima, zahtevima za izuzeće sudija i čak predlozima da se suđenja obustave dok on obavlja ministarsku funkciju. O tome su detaljno izveštavali i drugi izvori, uključujući SafeJournalists mrežu i sam KRIK. I sve to vreme KRIK nije imao nikakvu garanciju da će se o meritumu spora odlučivati brzo, iako je reč o medijskim sporovima za koje zakon predviđa hitnost.

Međutim, presudno je bilo kako je redakcija reagovala. Umesto da popusti pod pritiskom i eventualno ponudi izvinjenje radi „mira u kući“, KRIK je odlučio da sve detalje svoje istrage otvori za javnost, uključujući i originalna dokumenta do kojih je došao legalnim putem. Saradnja sa iskusnim advokatima, redovno prisustvo novinara na sudu, ali i stalno informisanje javnosti o svakoj fazi procesa, doprineli su da slučaj Popović protiv KRIK-a preraste u simbol borbe za slobodu izražavanja i zaštitu novinarskog integriteta.

Važan deo ove priče je i to što KRIK nije dozvolio da povlačenje ili prekidanje tužbi ostane u tišini. Kada je Popović, posle više od godinu dana odlaganja, pokušao da se povuče iz spora, redakcija je insistirala da sud ipak donese odluku i time pošalje jasnu poruku o zloupotrebi prava. Iako su ovakvi procesi iscrpljujući, najvažnija lekcija koju ovaj slučaj pruža drugim novinarima i braniteljima ljudskih prava jeste da se u ovakvim situacijama ne sme ćutati niti voditi sporovi daleko od očiju javnosti. Otvorenost, solidarnost sa kolegama i uporno oslanjanje na relevantne zakone i međunarodne standarde, ključ su da se SLAPP prepozna i obesmisli.

Danas ovaj slučaj stoji kao podsetnik da istina i javni interes nisu samo medijski standard već i najsnažnija zaštita pred sudom. KRIK-ova odluka da ne odstupi od svojih principa pokazuje da novinari, bez obzira na politički ili finansijski pritisak, moraju istrajavati u tome da građani budu obavešteni o svemu što je od javnog značaja. Onima koji se danas suočavaju sa sličnim tužbama ovaj primer poručuje: ako imate dokumentovanu priču, dobru pravnu podršku i hrabrost da o svemu otvoreno govorite, onda čak i najmoćniji tužioci ostaju bez oružja. Javni interes, u konačnici, brani se upornošću, profesionalizmom i solidarnošću sa svima koji veruju da istina nije zločin.

Ovaj dokument pripremljen je u okviru projekta Razvojni hab civilnog društva Zapadnog Balkana koji finansira Sida, a sprovodi BCSDN.

Sadržaj ovog dokumenta, informacije i stavovi izneti u njemu ne predstavljaju zvaničan stav i mišljenje Side i BCSDN-a. Odgovornost za informacije i stavove iznete u ovom dokumentu u potpunosti snosi autor.