Stanko Subotić protiv Dragane Pećo
Tužilac/tužiteljka
Stanko Subotić
Biznismen/biznismenka
2021 | Parnični postupak
Kontroverzni biznismen Stanko Subotić, tužio je novinarku KRIK-a i međunarodnu novinarsku mrežu Organized Crime and Corruption Reporting Project (OCCRP) kao i njihovog urednika pred sudom u Švajcarskoj (pošto je Subotić državljanin te zemlje). Tužio ih je zbog istraživačke priče koje su ova dva medija objavila 2018. a u kojoj se otkriva da će ovaj biznismen ostvariti veliki profit od proširenja beogradskog aerodroma „Nikola Tesla“ (zbog kupovine zemljišta za njegovo proširenje, a koje je u Subotićevom vlasništvu). Podaci o vlasništvu zemljišta zasnovani su na zvaničnim, službenim dokumentima. U priči „Subotić će zaraditi najmanje 28 miliona evra od koncesije aerodroma“, novinarka Pećo ukazuje i na tajne poslovne veze Stanka Subotića sa narko-bosom Darkom Šarićem na osnovu podataka iz dokumenata iz međunarodne istrage „Balkanski ratnik“ vođene protiv grupe narko-bosa Darka Šarića. Subotić nikada nije želeo da odgovara na pitanja koja mu je KRIK postavljao, niti je ikada uputio demanti.
Osnov podnošenja (po kom članu zakona):
Tužba je podneta u Švajcarskoj, stoga nije poznat zakonski osnov.Zahtevana šteta/kazna:
Subotić traži isplatu od 150.000 švajcarskih franaka.
Tuženi/tužena
Dragana Pećo, Drue Salivan (Novinar/novinarka)
Organizacija/Mediji
KRIK, Organized Crime and Corruption Reporting Project (OCCRP)
Sektor
Kriminal i korupcija
Ishod - Nepoznato
Nepoznato.
Prisutno karakteristika
1. Tužbom kojom je pokrenuo postupak tužilac koristi neravnotežu moći, kao što je njegova finansijska prednost, politički/društveni uticaj ili ovlašćenja kao nosioca vlasti, na koji način vrši pritisak na tuženog – aktera koji učestvuje u javnoj debati.
Tužilac je jedan od najuticajnijih biznismena iz Srbije, a 2007. bio je svrstan i u 100 najbogatijih ljudi u Centralnoj i Istočnoj Evropi.
2. Argumenti koje je izneo tužilac su delimično ili potpuno neosnovani.
Tužilac je podneo tužbu zbog teksta koji je nastao kao rezultat istraživačkog novinarstva i koji je zasnovan na podacima prikupljenim od zvaničnih domaćih i međunarodnih institucija.
3. Tužba ili pravni lek, odnosno zahtev ili predlog koji je podneo tužilac je nesrazmeran, preteran ili nerazuman.
Tražena je odšteta u iznosu od 150.000 švajcarskih franaka, što je oko 161.000 evra, suma koja bi nesumnjivo dovela do gašenja medija.
4. Tužba je podneta protiv (i) pojedinca, odnosno odgovornog urednika medija i/ili novinara a ne (samo) protiv organizacije koje je organizovala spornu aktivnost, odnosno izdavača medija i/ili novinara koji je objavio vest u okviru javne debate.
Tužilac je tužio i novinarku i odgovornog urednika međunarodne novinarske mreže koja je učestvovala u istraživanju. Podnošenje tužbi protiv pojedinaca, a ne samo organizacija, dovodi do većeg stepena pritiska na pojedince i na slobodu izražavanja i vodi ka većoj auto-cenzuri novinara/ki.
5. Tužilac, ili lica povezana sa tužiocem, u prethodnom periodu su bili ili su i sada učesnici u višestrukim i koordinisanim podnošenjima tužbi protiv aktera koji učestvuju u javnoj debati.
Tužilac je ranije podnosio tužbe i protiv drugih, regionalnih medija.
6. Tužilac nije pre podnošenja tužbe inicirao vansudske mehanizme za rešavanje sporne stvari, ili tužilac, kao nosilac javnog ovlašćenja, nije tuženom uputio upozorenje ili opomenu već je odmah podneo tužbu.
Automatsko podnošenje tužbe, bez prethodnog pokušaja rešavanja spora vansudskim putem, dovodi novinare/ke u iznenadnu i neočekivanu poziciju zbog čega sve svoje resurse moraju da preusmere ka sudskom postupku umesto na bavljenje novinarskom profesijom.
Dodatni materijali
Subotić će zaraditi najmanje 28 miliona evra od koncesije aerodroma
