SLUČAJ

Relja Ognjenović protiv Slavice Plavšić

Okončan
Tužilac/tužiteljka
Slika tužioca/tužiteljke

Relja Ognjenović

Funkcioner/funkcionerka

2023 | Parnični postupak

Pulmološkinja u penziji dr Slavica Plavšić 2023. godine napisala je dve satirične kolumne zbog kojih je dobila tužbu od direktora PIO fonda Relje Ognjenovića. Direktor PIO fonda tužio je doktorku u penziji za povredu časti i ugleda i nanošenje duševne patnje i bola. Prva kolumna pod naslovom „Razmišljanja jednog bivšeg popisivača“ zbog koje je Plavšić tužena inspirisana je tada još uvek samo planom rušenja dnevne bolnice „Prim. dr Branko Gačić“ u Paunovoj 2 koja je kasnije i srušena. Plavšić je napisala satiričan tekst kao paradigmu na dešavanja u društvu, a kao figura poslužio je mladi direktor PIO fonda jer se, kako kaže, govorilo da će upravo on biti investitor gradnje na mestu srušene bolnice. Drugi satirični tekst pod nazivom „Afera Vodič“, objavljen početkom 2023. godine, bavi se brošurama na skupocenom papiru koje su dobijali penzioneri, a u kojima im je objašnjeno kako lepo žive i šta im je sve predsednik zemlje omogućio. Ognjenović je tužio doktorku i portal na kojem su kolumne objavljene i tražio odštetu od po 300.000 dinara. Oba spora završena su u korist funkcionera.

Osnov podnošenja (po kom članu zakona):

Član 200. Zakona o obligacionim odnosima

Zahtevana šteta/kazna:

Ognjenović je tužio doktorku i portal na kojem su kolumne objavljene i tražio odštetu od po 300.000 dinara.

Tuženi/tužena

Slavica Plavšić (Drugo lice)

Sektor

Javno informisanje

Ishod - Okončan

Sud je u julu 2025. godine doneo presudu kojom doktorka treba da plati 210.000 dinara jer je navodno svojim satiričnim tekstovima Ognjenoviću nanela duševnu bol i patnju, narušila njegov ugled i čast.

Prisutno karakteristika

1. Tužbom kojom je pokrenuo postupak tužilac koristi neravnotežu moći, kao što je njegova finansijska prednost, politički/društveni uticaj ili ovlašćenja kao nosioca vlasti, na koji način vrši pritisak na tuženog – aktera koji učestvuje u javnoj debati.

Relja Ognjenović, javni funkcioner i član SNS-a, jedan je od istaknutijih funkcionera vladajuće stranke u Beogradu. Istakao se u javnosti zbog svog „rada na terenu“ i sukobima sa građanima na ulici koji bi protestovali zbog prisustva štandova SNS-a. Takođe je viđen među maskiranim licima u Pionirskom parku pred veliki martovski građanski i studentski protest. Kao nosilac vlasti koristi svoj politički uticaj i moć da se obračuna sa kritičarima, konkretno sa kritičarkom koja je penzionerka.

2. Argumenti koje je izneo tužilac su delimično ili potpuno neosnovani.

Tužilac navodi da mu je satiričnim tekstom povređen čast i ugled i naneta duševna bol i patnja, iako nije jasno koji su to delovi tekstova navodno sporni.

3. Tužba ili pravni lek, odnosno zahtev ili predlog koji je podneo tužilac je nesrazmeran, preteran ili nerazuman.

Direktor PIO fonda traži da mu penzionerka isplati 300.000 dinara. Sud je doneo odluku da tužena treba da plati 210.000 dinara što daleko nadilazi platežnu moć penzionerke.

4. Tužbeni zahtevi predstavljaju zloupotrebu prava, odnosno distributivno korišćenje ovlašćenja nosilaca javne vlasti protiv aktera koji učestvuju u javnoj debati.

Nosilac javne vlasti zloupotrebljava svoju poziciju i uticaj da ućutka autorku teksta koja na kritički i satiričan način piše o položaju penzionera/ki u zemlji, kao i o stanju u kom se zdravstveni sistem nalazi.

5. Tužba je podneta protiv (i) pojedinca, odnosno odgovornog urednika medija i/ili novinara a ne (samo) protiv organizacije koje je organizovala spornu aktivnost, odnosno izdavača medija i/ili novinara koji je objavio vest u okviru javne debate.

Tužba je podneta protiv autorke, kao i protiv portala koji je objavio dva teksta. Na taj način tužilac pokušava da izvrši dvostruki pritisak, na autorku kako bi prestala da piše slične tekstove, ali i na mediji kako bi odustali od bavljenja temama od javnog interesa u budućnosti.

6. Tužilac nije pre podnošenja tužbe inicirao vansudske mehanizme za rešavanje sporne stvari, ili tužilac, kao nosilac javnog ovlašćenja, nije tuženom uputio upozorenje ili opomenu već je odmah podneo tužbu.

Nije poznato da je tužilac inicirao vansudske mehanizme rešavanja spora. Automatsko podnošenje tužbe bez upozorenja, ima za cilj da iznenadi tuženog i sve njegove/njene resurse preusmeri na bavljanje dugim i iscrpljujućim sudskim procesom.

Dodatni materijali

https://n1info.rs/vesti/direktor-pio-fonda-relja-ognjenovic-tuzio-dr-slavicu-plavsic/