Nikola Petrović protiv BIRN-a
Tužilac/tužiteljka
Nikola Petrović
Biznismen/biznismenka
2024 | Krivični postupak
Tužba je podneta zbog navodno neovlašćenog prikupljanja podataka, ali nije poznato zbog kog teksta. BIRN nije dobio tužbu pre nego što je o njoj odlučivao sud, tako da su tek iz sudskog rešenja saznali da su tuženi. Potencijalan razlog može biti nekoliko tekstova o imovini Petrovića i njegovih prijatelja Zvonka Veselinovića i Milana Radoičića koje je BIRN objavio koristeći isključivo javno dostupne podatke.
Osnov podnošenja (po kom članu zakona):
Član 146. Krivičnog zakona.Zahtevana šteta/kazna:
Tuženi/tužena
BIRN (mediji), Milorad Ivanović (glavni i odgovorni urednik), Jelena Veljković (novinarka) (Mediji)
Organizacija/Mediji
BIRN
Sektor
Javno informisanje
Ishod - Okončan
Prvi osnovni sud u Beogradu odbio je privatnu tužbu koju je Nikola Petrović podneo protiv urednika Milorada Ivanovića i novinarke Jelene Veljković zbog navodnog neovlašćenog prikupljanja informacija. Deset dana nakon podizanja tužbe, sutkinja Branka Jevđić potpisala je rešenje o odbijanju te tužbe. Pozivajući se na određene članove Zakonika o krivičnom postupku i Krivičnog zakonika, sutkinja zaključuje da delo neovlašćenog prikupljanja informacija, onako kako je opisano u tužbi, nije krivično delo.
Prisutno karakteristika
1. Tužbom kojom je pokrenuo postupak tužilac koristi neravnotežu moći, kao što je njegova finansijska prednost, politički/društveni uticaj ili ovlašćenja kao nosioca vlasti, na koji način vrši pritisak na tuženog – aktera koji učestvuje u javnoj debati.
Tužilac je lice povezano sa javnim funkcionerima i osobama koje su predmet istraživačkog novinarstva u vezi sa poslovima od javnog značaja, što ukazuje na značajan politički i društveni uticaj, koji se koristi za vršenje pritiska na medij.
2. Argumenti koje je izneo tužilac su delimično ili potpuno neosnovani.
Tužba se odnosi na navodno neovlašćeno prikupljanje podataka, iako su novinari koristili isključivo javno dostupne podatke. Ovakav osnov je u suprotnosti sa standardima istraživačkog novinarstva i ukazuje na neosnovanost pravnog zahteva.
4. Tužbeni zahtevi predstavljaju zloupotrebu prava, odnosno distributivno korišćenje ovlašćenja nosilaca javne vlasti protiv aktera koji učestvuju u javnoj debati.
Upotreba tužbi u kontekstu istraživačkog izveštavanja o imovini lica bliskih političkim strukturama ukazuje na pokušaj da se pravni sistem iskoristi kako bi se obeshrabrilo novinarsko istraživanje koje je u javnom interesu.
6. Tužilac, ili lica povezana sa tužiocem, u prethodnom periodu su bili ili su i sada učesnici u višestrukim i koordinisanim podnošenjima tužbi protiv aktera koji učestvuju u javnoj debati.
Osobe povezane sa Zvonkom Veselinovićem i Milanom Radoičićem poznate su po višestrukim pokušajima da utiču ili zastraše istraživačke medije putem pravnih i političkih sredstava, što ukazuje na obrazac ciljanih tužbi.
7. Tužilac nije pre podnošenja tužbe inicirao vansudske mehanizme za rešavanje sporne stvari, ili tužilac, kao nosilac javnog ovlašćenja, nije tuženom uputio upozorenje ili opomenu već je odmah podneo tužbu.
BIRN nije bio ni obavešten da je tužba podneta sve do donošenja sudske odluke, što ukazuje na izostanak svakog pokušaja vansudskog rešavanja i elementarnog procesnog fer-pleja.
