Jelena Tanasković protiv KRIK-a
Tužilac/tužiteljka
Jelena Tanasković
Funkcioner/funkcionerka
2025 | Parnični postupak
Jelena Tanasković, bivša ministarka poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i direktorka „Infrastruktura železnica“ i jedna od osumnjičenih u slučaju pada nadstrešnice u Novom Sadu, tužila je urednika i novinarku KRIK-a i traži odštetu od milion dinara. Tanasković je tužbu podnela zbog teksta u kome stoji da je njen bivši poslodavac protiv nje podneo krivičnu prijavu zbog sumnje na finansijski kriminal, a da je ta prijava odbačena posle izveštaja policijskog odeljenja koje je vodio Ninoslav Cmolić, suprug Tanaskovićkine prijateljice i ministarke Irene Vujović. U priči su navedeni javno dostupni podaci da je protiv Tanasković bila podneta krivična prijava zbog sumnje na finansijske malverzacije u privatnoj kompaniji koju je kao direktorka vodila. Krivičnu prijavu podnela je upravo kompanija u kojoj je ona bila zaposlena i iz koje su tvrdili da ih je Tanasković oštetila za 200 miliona dinara. Tužilaštvo za organizovani kriminal, odbacilo je prijavu nakon policijskog izveštaja koji je potpisao Ninoslav Cmolić, sada načelnik UKP-a, suprug ministarke za zaštitu životne sredine Irene Vujović – koja je dugogodišnja prijateljica i nekadašnja šefica Tanasković. Tanasković u tužbi navodi i stvari koje nigde u KRIK-ovom tekstu nisu napisane, poput toga da je ona „podstrekla Cmolića da zloupotrebi svoj službeni položaj” i da je „uticala na policiju i tužilaštvo da ne rade svoj posao”. U tekstu se jasno navodi da je privatna firma u krivičnoj prijavi tvrdila da je Tanasković izvršila kriminal, a ne da se ona bavila finansijskim kriminalom, kao i da je prijavu tužilaštvo odbacilo. Tanasković tvrdi da joj je KRIK povredio čast i ugled i pretpostavku nevinosti i traži da joj se isplati milion dinara.
Osnov podnošenja (po kom članu zakona):
Član 200. Zakona o obligacionim odnosimaZahtevana šteta/kazna:
Tanasković tvrdi da joj je KRIK povredio čast i ugled i pretpostavku nevinosti i traži da joj se isplati milion dinara.
Tuženi/tužena
KRIK (Novinar/novinarka)
Organizacija/Mediji
KRIK
Sektor
Kriminal i korupcija
Ishod - U toku
U toku.
Prisutno karakteristika
1. Tužbom kojom je pokrenuo postupak tužilac koristi neravnotežu moći, kao što je njegova finansijska prednost, politički/društveni uticaj ili ovlašćenja kao nosioca vlasti, na koji način vrši pritisak na tuženog – aktera koji učestvuje u javnoj debati.
Jelena Tanasković je bivša ministarka, funkcionerka sa značajnim političkim vezama i društvenim uticajem. S obzirom na njenu poziciju i javne funkcije koje je obavljala, kao i činjenicu da tuži istraživačke novinare koji već trpe sistemske pritiske kroz više tužbi, evidentna je neravnoteža moći koju koristi u cilju vršenja pritiska.
2. Argumenti koje je izneo tužilac su delimično ili potpuno neosnovani.
U tužbi se navode tvrdnje koje se ne nalaze u tekstu KRIK-a, poput toga da je Tanasković navodno „podstrekla Cmolića da zloupotrebi službeni položaj” ili da je „uticala na policiju i tužilaštvo da ne rade svoj posao”. Ove tvrdnje predstavljaju pogrešno pripisivanje sadržaja koji nije iznesen, što ukazuje na neosnovanost zahteva. U tekstu se navode podaci koji su zasnovani na postupcima pokrenutim i okončanim pred pravosudnim sistemom u Srbiji i zasnovani su na činjenicama.
3. Tužba ili pravni lek, odnosno zahtev ili predlog koji je podneo tužilac je nesrazmeran, preteran ili nerazuman.
Tužilac traži naknadu štete u iznosu od milion dinara zbog teksta koji se oslanja na dostupne informacije. Visina traženog iznosa nije u skladu sa osnovom podnošenja tužbe. Ovako visok odštetni zahtev ima za cilj nanošenje materijalne štete tuženom kako bi prestao sa kritičkim pisanjem o nosiocima javne vlasti.
4. Tužbeni zahtevi predstavljaju zloupotrebu prava, odnosno distributivno korišćenje ovlašćenja nosilaca javne vlasti protiv aktera koji učestvuju u javnoj debati.
Korišćenje sudskog postupka u ovom slučaju deluje kao pokušaj ograničavanja legitimnog novinarskog izveštavanja o temama od javnog značaja. Umesto da odgovori na suštinska pitanja javne odgovornosti, Tanasković koristi pravni sistem kao sredstvo kontrole narativa. Nosioci javne vlasti, odnosno javni funkcioneri treba da trpe veći stepen kritike. Namera tužbe koju podnosi tužilac koji je istovremeno nosilac javne vlasti pokušaj je sprečavanja izveštavanja koje je u interesu javnosti.
5. Tužba je podneta protiv (i) pojedinca, odnosno odgovornog urednika medija i/ili novinara a ne (samo) protiv organizacije koje je organizovala spornu aktivnost, odnosno izdavača medija i/ili novinara koji je objavio vest u okviru javne debate.
Tužba je podneta protiv Stevana Dojčinovića, urednika KRIK-a, i novinarke Bojane Jovanović, a ne samo protiv redakcije. Time se dodatno individualizuje pritisak i otežava položaj tuženih u pravnom i profesionalnom smislu.
6. Povodom istog događaja u okviru javne debate, po različitim osnovima protiv istog tuženog podneto je više tužbi.
KRIK je dva puta tužen u konkretnom slučaju. Druga tužba Jelene Tanacković protiv KRIK-a usledila je nakon što je KRIK pisao o tome da ih je Tanacaković tužila prvi put.
Dodatni materijali
Tanasković ponovo tužila KRIK – jer smo objavili da nas je tužila
