Aleksandar Senić protiv Pištaljke
Tužilac/tužiteljka
Aleksandar Senić
Funkcioner/funkcionerka
2021 | Parnični postupak
Aleksandar Senić, funkcioner Srpske napredne stranke, je tužio Pištaljku zbog teksta u kojem su iznete javno dostupne informacije o imovini kojom ovaj funkcioner raspolaže. U ovom sporu, Senić je tužio Pištaljku zbog vesti da je firma (u vlasništvu njegova dva maloletna sina) postala vlasnik državnih njiva. Informacije o njegovoj imovini zasnovane su na dokumentima državnih institucija. Senić je zajedno sa svojom suprugom Marijom tužio Pištaljku u ime svojih maloletnih sinova (10 i 7 godina), jer se u tekstovima pominje da su oni vlasnici firmi što je činjenica. Senić je inače direktor u Koridorima Srbije i član veća u opštini Rača.
Osnov podnošenja (po kom članu zakona):
Članovi 9. i 71. Zakon o javnom informisanju i medijima.Zahtevana šteta/kazna:
Traži se isplata od po 10.000 dinara sa kamatom na ime maloletnih lica u čije ime su tužbe podnete, i da se iz teksta „Maloletni sinovi funkcionera SNS-a Aleksandra Senića postali vlasnici državne zemlje“ uklone pojedine stavke. Takođe, tuženi se obavezuje da na ime troškova parničnog postupka isplati 230.600 dinara tužiocima.
Tuženi/tužena
Udruženje "Entropija" (izdavač), Vladimir Radomirović (glavni i odgovorni urednik) (Urednik/urednica)
Organizacija/Mediji
Pištaljka
Sektor
Javno informisanje
Ishod - U toku
Postupak po žalbi je u toku. Osuđujuća presuda za Pištaljku donesena je 2. februara 2024, a iz Pištaljke su se žalili na presudu. Sudija u presudi navodi da je Radomirović priznao da je u tekstu izostala novinarska pažnja, iako u zapisniku sa sednica to nigde ne piše i iako je Radomirović na suđenju izjavio potpuno suprotno. Sudija Višeg suda u Beogradu Radun Bubanja je takođe naložio da se iz teksta izbace četiri rečenice. Tuženi su obavezani da maloletnim sinovima Aleksandra Senića isplate po 10.000 dinara sa zakonskom zateznom kamatom i da im na ime troškova parničnog postupka isplate 230.600 dinara.
Dušan Stojković koji zastupa Senića zastupa i Millenium Team u sporovima protiv medija. U decembru 2023. vlasništvo nad firmom se ponovo vraća na oca Aleksandra Senića i suprugu Mariju, a ne više na njegovu decu.
Prisutno karakteristika
1. Tužbom kojom je pokrenuo postupak tužilac koristi neravnotežu moći, kao što je njegova finansijska prednost, politički/društveni uticaj ili ovlašćenja kao nosioca vlasti, na koji način vrši pritisak na tuženog – aktera koji učestvuje u javnoj debati.
Tužilac je funkcioner Srpske napredne stranke, opštinski čelnik i jedan od direktora u Koridorima Srbije. Politički uticaj i finansijska prednost koju ima u odnosu na tuženu strana ga stavlja u povlašćen položaj, ali bi zbog njegovih funkcija koje obavlja trebalo da bude izložen i većem stepenu javne kritike.
2. Argumenti koje je izneo tužilac su delimično ili potpuno neosnovani.
Tužba je podneta zbog teksta u kojem su iznete javno dostupne informacije o imovini tužioca i njegove maloletne dece. Pištaljka je objavila informacije dobijene od državnih organa: da su parcele koje je država davala u zakup 2019. godine dve godine kasnije prešle u vlasništvo dve firme, čiji su vlasnici u tom trenutku bili Senićevi maloletni sinovi.
3. Tužba ili pravni lek, odnosno zahtev ili predlog koji je podneo tužilac je nesrazmeran, preteran ili nerazuman.
Traži se odšteta od 20.000 dinara sa zateznom kamatom u ime maloletnih lica u čije ime su tužbe podnete, kao i 230.600 dinara tužiocima na ime troškova parničnog postupka, a sve zbog objavljivanja javno dostupnih podataka.
4. Tužbeni zahtevi predstavljaju zloupotrebu prava, odnosno distributivno korišćenje ovlašćenja nosilaca javne vlasti protiv aktera koji učestvuju u javnoj debati.
Senić je nosilac političkih i javnih funkcija, a podnošenjem tužbe protiv medija pokušava da spreči dalje izveštavanje medija o njegovim radnjama čime zloupotrebljava pravne mehanizme.
5. Tužba je podneta protiv (i) pojedinca, odnosno odgovornog urednika medija i/ili novinara a ne (samo) protiv organizacije koje je organizovala spornu aktivnost, odnosno izdavača medija i/ili novinara koji je objavio vest u okviru javne debate.
Tužba je podneta i protiv izdavača i protiv urednika Pištaljke.
6. Tužilac, ili lica povezana sa tužiocem, u prethodnom periodu su bili ili su i sada učesnici u višestrukim i koordinisanim podnošenjima tužbi protiv aktera koji učestvuju u javnoj debati.
Aleksandar Senić, jedan od dvoje tužilaca, podneo je više tužbi protiv Pištaljke. Njegov advokat zastupa i jednu firmu u brojnim postupcima protiv medija, a koje imaju karakteristike SLAPP-a. Podnošenje višestrukih tužbi na različitim osnovama ima za cilj da obeshrabri medije u daljem izveštavanju i javnom informisanju, kao i da iscrpi finansijske ali i nematerijalne resurse tuženih.
7. Tužilac nije pre podnošenja tužbe inicirao vansudske mehanizme za rešavanje sporne stvari, ili tužilac, kao nosilac javnog ovlašćenja, nije tuženom uputio upozorenje ili opomenu već je odmah podneo tužbu.
Automatsko podnošenje tužbe, bez prethodnog pokušaja rešavanja spora vansudskim putem, dovodi novinare/ke u iznenadnu i neočekivanu poziciju zbog čega sve svoje resurse moraju da preusmere ka sudskom postupku umesto na bavljenje novinarskom profesijom.
8. Povodom istog događaja u okviru javne debate, po različitim osnovima protiv istog tuženog podneto je više tužbi.
Isti tužilac je podneo više tužbi protiv medija zbog istog teksta. Višestruke i koordinisane tužbe ukazuju na nameru tužioca da spreči učešće aktera u javnoj debati.
Dodatni materijali
https://pistaljka.rs/home/read/1085
